Nivo: osnovni
Posedovanje naprednijih fotoaparata, sa sobom nosi i određenu obavezu u vidu savladavanja osnova fotografisanja. Toga je manje više svesna većina onih koji su uložili značajan novac u svoj hobi, a današnji fotoaparati nude pregršt opcija i mogućnosti, koji značajno pomažu u realizaciji takve namere. Jedna od opcija koja je prisutna na našim digitalnim fotoaparatima jeste histogram, i predstavlja još jednu u nizu korisnih alatkica koji nedvosmisleno pomažu nastanku tehnički ispravne fotografije.
RGB histogram
Histogram posmatrate neposredno pre pritiska na okidač i govori vam tačno koliko ste pravilno podesili ekspoziciju. Možete posmatrati histogram i nakon što je snimljena fotografija, i videti koliko je fotografija pravilno eksponirana, a zatim i izvršiti naknadne korekcije ukoliko je to potrebno. Histogram posmatrate na vašem LCD ekranu, tražilu ili naknadno u nekom od softvera za pregledanje i obradu fotografija. Postoji i browser addon, koji vam omogućava brz prikaz histograma, desnim klikom na fotografiju (Firefox).
Histogram po bojama (color histogram) na LCD ekranu
Histogram je zapravo grafikon, odnosno graficki prikaz određene fotografije. Horizontalna osa prikazuje raspon tonova na fotografiji a vertikalna osa prikazuje broj piksela.
Prilikom snimanja fotografije, beleži se određeni broj piksela, a informacija o boji se čuva u RGB formatu. Znamo da je piksel osnova i da je kombinacija tri primarne boje: crvene, zelene i plave. Za svaku boju se koristi 8 bita, odnosno 24 bita po pikselu što znači da čuva 2^8= 256 nijansi crvene, zelene ili plave. Pikseli mogu biti tamniji ili svetliji, a osvetljenost pojedinog piksela je predstavljena vrednošću od 0 do 255, gde nula predstavlja potpuno tamno a 255 potpuno svetlo.
RGB histogram fotografije kojom preovlađuju tamni tonovi
RGB histogram fotografije kojom preovlađuju svetli tonovi
Pravilno eksponirana fotografija
Postoje tri vrste histograma:
- RGB histogram je najcesće korišćen histogram, i on je kompozicija zasebnih histograma crvene, zelene i plave boje.
- Histogram po bojama (color histogram), može prikazati tri odvojena histograma za crvenu, zelenu i plavu boju. (povezali ste? Kompozicija ova tri histograma daje RGB histogram.)
- Histogram osvetljenja (luminance) nastaje tako što se svaki piksel konvertuje tako da predstavlja ponderisano osvetljenje svake od tri osnovne boje. Svetlost zelene boje se uzima sa težinskim faktorom od 59%, crvene sa 30% i 11 % plave.
Slede histogrami za ovu fotografiju
Primećujete razliku? Osnovna razlika između RGB i histograma osvetljenja je ta što histogram osvetljenja zadržava informaciju o lokaciji boja svakog pojedinog piksela , dok RGB ovu informaciju gubi, zato što on nastaje kompozicijom tri histograma komponentnih boja.
Kako će histogram izgledati, zavisiće i od scene koja je fotografisana. Ako se snima fotografija kojom preovlađuju svetli tonovi, onda će histogram biti pomeren u desno, odnosno u levo ukoliko preovlađuju tamni tonovi. Ako je ekspozicija predugacka, dobijamo presvetlu (overexposed) ili pretamnu (underexposed) ukoliko je prekratka. Kakav je kontrast na fotografiji, takođe možemo pročitati iz histograma. Kontrast je mera za razliku između svetlih i tamnih delova na fotografiji. Fotografije koje imaju dobar kontrast imaće širi histogram, a fotografije sa slabijim kontrastom imaće uži.
Možda vam je sve ovo pomalo konfuzno i donekle teško shvatiti kako fotografiju posmatrati kroz x i y ose, ali ću vas ohrabriti da će vremenom sve leći na svoje mesto. Krenite polako da obraćate pažnju na taj detalj, kako pri fotografisanju tako i prilikom obrade fotografije… a rezultat će biti vidljiv.
Zoran Rodić
© 2015 pcfoto.biz